Kazalište u doba korone

Published on 2 April 2024 at 21:14

Korona vrijeme svima nam je omogućilo raditi stvari koje nam možda nikada prije ne bi pale na pamet. Tako dođoh na ideju "kazališta u doba u doba korone" i praćenja ostalih izvedbenih umjetnosti, u 31 sliku i mnogo više teksta. U gotovo dva mjeseca, a protegla se već korona i na godinu i pol dana, pogledala sam 57 predstava i 8 kazališnih monologa, tome bih pridodala isječke i najave starijih predstava GDK Gavella, od kojih sam neke pogledala tijekom srednjoškolskog obrazovanja, neke nažalost nisam stigla, a obećala sam popis:

Kazalište Moruzgva:

Gola u kavezu; napisao i režirao - Ivan Leo Lemo; nastupaju - Ecija Ojdanić, Barbara Nola i Ana Begić Tahiri. Predstava traje sat vremena, a nastala je prema motivima drame autorice Olje Runjić "Tripice." Ova duhovita melodrama tematizira majčinstvo u suvremenom društvu. Kavez iz naslova, metafora je za strah od majčinstva u kulturi i vremenu kada je tradicionalna obitelj dovedena u pitanje. Ova je predstava bila prva premijera kazališta Moruzgva, koje djeluje 12 godina.

HNK-Zagreb:

Zimska priča, Žena, Kralj Lear, Ivanov, Na kraju tjedna, Vučjak, Peer Gynt (drama Henrika Ibsena, u 5 činova, koja počinje riječima: "Peer, ti lažeš"! Izgovara ih Peerova majka Ase.(Ksenija Marinković). Praizvedena je 1867.godine u Oslu, većim je dijelom napisana, dok je Ibsen boravio u Italiji, nedugo nakon povratka iz Njemačke; Ljudi od voska(drama Mate Matišića u 3 čina: Obožavateljica, Prvi musliman u selu, Ispod perike). Tri stilski različita čina povezuje Viktor; dramski pisac, scenarist, bivši rock-gitarist i rock-zvijezda bivše Jugoslavije.(Goran Grgić). Autor je pišući dramu koristio autobiografske elemente.

Tko pjeva, zlo ne misli; Predstava je nastala prema scenariju Kreše Golika. Scenarij filma, inspiriran je Dnevnikom malog Perice, novelom Vjekoslava Majera iz 1942.godine; Ciganin, ali najljepši; Roman Kristiana Novaka, u 4 dijela(Sobolščak, Bukov Dol, Mosul, Policija; Mladi rom Sandokan 'Sandi' Ignac, nađe se u neugodnoj situaciji, kada ga starac Rudolf Japica skoro izbaci iz kuće. Milena, razvedena raspuštenica koja se vratila u rodno selo, nerotkinja je i pije, moli ga da ostane na ručku. Uvjerava Sandija da Japica nije tako loš, govoreći mu da ju je čuvao kad je bila dijete, i odgojio. Milena je prva osoba kojoj se Sandi povjerava, rekavši joj da su mu najdraži gumeni bomboni, i razotkrivši pred njom svoju obiteljsku situaciju. Živi s majkom, otac mu je nestao jednoga popodneva,i imao je sestru, koja je umrla kao beba. Milena naposljetku poziva Sandija na zajedničko gledanje filma i palačinke. Na početku romana policija počinje istraživati ubojstva, kasnije u radnji, otkriva se da se radi o dvama muškim tijelima. Jedno između 18 i 30 godina starosti, a drugo između 35 i 45 godina starosti. Sandi: "Svi znaju rome Bog nije stvorio da bi krali, psovali, tukli se, nego ih je svijet na to prisilio". Teme koje roman obrađuje su: izbjeglištvo, krijumčarenje ljudima, prostitucija, ratovanje Kurda i Arapa, diskriminacija, nasilje...

J.P.B.Moliere: Tartuffe(2.verzija, gledala sam i Gavellinu); redatelj: Eduard Miler, Tartuffe- Mislav Čavajda; Dobrostojeći trgovac Orgon(Goran Grgić), u kuću dovodi svog prijatelja Tartuffea (Mislav Čavajda), koji je očarao njega i njegovu majku(Vlasta Ramljak). Tome se svi ukućani protive. Orgon želi da se Tartuffe, koji se predstavlja kao lažni pobožnjak, oženi njegovom kćeri Marijanom(Luca Anić). Ona se s time ne slaže, ali pristaje, potisnuvši svoje želje, i misleći da treba slušati očeve zapovjedi. Orgon ubrzo, od sina, kojeg izbacuje iz kuće(Ivan Colarić), saznaje da je Tartuffe zaljubljen u njegovu suprugu(Nina Violić). Na kraju potpuno izgubi povjerenje u kvaziprijatelja, kada od sudske ovršiteljice(Mirta Zečević) sazna da je Tartuffe vlasnik njegove kuće, i da je svi do sutra moraju napustiti.

Monika Herceg - Gdje se kupuju nježnosti; pogledala sam treći čin predstave, koji je bio prikazan ovoga ljeta, u sklopu ljetnog projekta HRT-a 'Sunčana strana Prisavlja', prijenos na trećem programu HRT-a. Glumile su: Daria Lorenci Flatz, Jadranka Đokić i Lana Barić.

HNK u Šibeniku:

Marijana Nola- Škrtičina, Gaćice(redateljica: Nina Kleflin), Dubravko Jelačić Bužimski: Noćna igra s Jesenjinom(redatelj: Jasmin Novljaković)- Radnja se odvija u jednoj noći. Dvoje mladih glumaca Marija(Franka Klarić) i Jakov(Jakov Bilić) imaju posljednju probu drame koja tematizira početak ljubavne veze ruskoga pjesnika Sergeja Jesenjina i njegove djevojke Galine Benislavske. Priča je s jedne strane prožeta trenucima zavođenja između Galine i Jesenjina, a s druge strane, tematizira začetke romanse dvoje glumaca, Marije i Jakova. Na taj se način isprepliću prošlo i suvremeno doba. U vremenskom odmaku od stotinjak godina prošlost i suvremeni svijet tematiziraju slične probleme(ljubav, predrasude prema kazalištu i glumcima, iskvarenost društa, korupciju...) Jakov često prekida probu predstave, misleći da je Marija, njegova djevojka i glumica u predstavi, spavala s redateljem iste.

Kontrakcije: glume Oriana Kunčić i Matea Elezović Brdar. Redateljica: Nenni Delmestre. Jedna sredovječna menadžerica, bez imena, gotovo i bez spola, sustavno uništava mladu zaposlenicu svoje korporacije. Lik menadžerice, u predstavi, verbalno zahtjeva od svoje zaposlenice Emme da se odrekne emotivnog i privatnog dijela sebe. Emma je zaposlenica korporacije, mlada žena, čiji je suprug, također zaposlen na istom mjestu kao i ona. Emma, od žene zadovoljne činjenicom da ima posao postaje osoba kojoj uvjeti rada oduzimaju ljubav, supruga i dijete. Sin joj umire, a suprug Daren, premješten je na radno mjesto u Ukrajinu(Kijev). Nakon tog saznanja, Emma želi dati otkaz, ali menađerica joj govori da je još uvijek potrebna na svom radnom mjestu. Na početku, Emma odbija razgovor s psihijatrom, no kada je menadžerica uvjeri da će joj pomoći, prihvaća ga. Lik mlade zaposlenice Emme, po pozornici uvijek hoda, u istom pravcu, kao u kavezu. Smjer kretanja joj se mijena, odlaskom psihijatru. Lik menadžerice, stalno koristi ponavljajuće replike.(Pri svakom Emminom dolasku, menadžerica joj se obraća s: "Emma, uđite, sjednite, kako ste?")

Carlo Goldoni: Laživac, komedija(redatelj: Zoran Mužić): Komedija je izvedena 1750. Od tada je uprizorena na brojnim svjetskim pozornicama. Laživac se smatra, najboljom ikada napisanom komedijom, što potvrđuje iznimno duhovita predstava.Tema komedije, aktualna je i danas. Goldonijevo doba, bilo je doba "comedie dell'arte, koja se u to vrijeme izvodila na talijanskim pozornicama.

Ivo Brešan: Veliki manevri u tijesnim ulicama(redatelj: Vinko Brešan)- Glume: Joško Ševo,Mate Gulin, Marija Škaričić, Franka Klarić, Filip Detelić, Jakov Bilić, Ivan Brkić, Matija Šakoronja, Marinko Prga, Zdeslav Čotić. Riječ je o Brešanovoj parafrazi Shakespearea, a književni predložak za "Velike manevre na tijesnim ulicama", je "Ukroćena goropadnica". U ovoj se interpretaciji, radnja seli na šibenske ulice, a vrijeme radnje, smješteno je u dvadesete godine prošlog stoljeća. Gostioničar Tafra želi se osvetiti trgovcu Pribandi, koji svoju mlađu kćer Cvitu(Franka Klarić), ne želi udati za Dunka, Tafrina zaostalog sina. Sve se događa, jer propali student Lujo provodi eksperiment, želi saznati je li moguće uvjeriti čovjeka da jest ono što zapravo nije. Dolazi do zamjene identiteta. Druga linija komada, odvija se paralelno, Pribanda ne može naći muža starijoj kćeri Katici(Marija Škaričić). Katica ima prijeku ćud, a Pribanda pristaje na "sumnjiv dogovor".

Martin McDonagh: Ljepotica iz Leenanea(redatelj: Dražen Ferenčina), glume: Biserka Ipša, Franka Klarić, Jakov Bilić, Bojan Brajčić. Priča o Mag Folan i njezinoj kćeri Maureen, takva je da različito utječe na ljude. Netko će stati na kćerinu, netko na majčinu stranu. Priča je čudna, ali mnoge takve mogu biti osobne i susrećemo ih u našim životima. Maureen je žena u ranim četrdesetim godinama, koja živi u Irskoj, sa sedamdesetogodišnjom manipulativnom majkom, Mag. Mag Folan, majka je koja ne dopušta kćeri da se zaljubi, iako dobiva priliku za to. Kada prijatelj Ray, u kući na stolu ostavi obavijest u kojoj piše da se njegov brat vraća iz Engleske, i da je Maureen pozvana na zabavu, Mag uništava obavijest i laže kćeri, ali Maureen shvati da je susrela Raya. Mag, također skriva od Maureen da joj je Pato,(Rayev brat), s kojim je jednom spavala, poslao pismo, u kojem je poziva u Ameriku. Slijedom toga, Maureen poludi, i natjera majku da joj otkrije sadržaj pisma, izlijevajući joj vruće ulje po već opečenim rukama. Takav odnos majke i kćeri pokazuje nefunkcionalnu obitelj. Mag je majka koja kćer dovodi do ludila, miješanjem u njen život, bacanjem svoje mokraće sudoper, koji nakon toga smrdi i svojim lažima. Mag na kraju umire, Maureen saznaje od Raya za Patovo vjenčanje.

Fantazija- mjuzikl u dva čina. Priča o Anki Prpalo (Nera Stipičević), prodavačici sira na zagrebačkom Dolcu, rođenoj u Dalmatinskoj zagori, koja zbog oklade postaje pjevačica u kazalištu, iz kojeg odlazi nakon što sazna zašto je dobila posao. Glume: Nera Stipičevć, Frane Perišin, Vedran Mlikota, Franka Klarić, Mate Gulin, Branimir Bubica. Redateljica: Nina Kleflin, dramaturginja: Marijana Nola.

Čarobnjak iz Oza(redateljica i dramaturginja: Nina Kleflin, glume: Maja Kovač, Franka Klarić, Oriana Kunčić, Nela Kocsis, Ivo Perkušić, Jakov Bilić, Dragan Veselić.

A. N. Tolstoj- Marijana Nola: Buratino ili zlatni ključić, redateljica: Nina Kleflin, skladatelj: Neno Belan; "Kazalište, to je tajna, jedna vječna zvijezda sjajna, u srcu ga nose svi, veliki i maleni."- citat iz predstave, parafraza stiha iz pjesme Nene Belana, "Oceani ljubavi." Glume: Jakov Bilić, Šime Bubica, Mate Gulin, Ivo Perkušić, Matija Kačan, Damir Lončar, Maja Kovač, Franka Klarić, Nela Kocsis, Oriana Kunčić; Miroslav Krleža - Leda

Kerempuh:

Traži se novi suprug; Tekst Mire Gavrana, u središtu kojeg je udovica(Anita Matić Delić), koja pomoću novinskog oglasa i tarot-karata pokušava pronaći novog supruga. Saznavši to, u razgovoru s njom, njezin susjed, koji se želi oženiti, moli prijatelja iz djetinjstva da odglumi nekoliko prosaca, koji moraju biti jedan gori od drugoga. Predstava duhovito oslikava našu svakodnevicu.

Blue moon, Ustav RH, Maratonci trče počasni krug, Ne igraj na Engleze; (Tarik Filipović, Borko Perić, Hrvoje Kečkeš). Tekst Vladimira Đurđevića. Radnja se događa na godišnjicu braka jednoga od protagonista, čija je supruga(ne pojavljuje se u predstavi) stalno na poslu, zbog čega se nikada ne zna, kada će doći kući. U središtu drame, nalaze se trojica urbanih tridesetogodišnjaka. Likovi trojice prijatelja iz djetinjstva, u razgovoru, ukazuju na probleme klađenja, bračne probleme, spolne odnose i povjerenje u prijatelja i vjenčanog kuma. Predstava je vrlo duhovita.

GDK Gavella:

Pustolov pred vratima, Fine mrtve djevojke, Tartuffe, Crne oči, Malena; N. V. Gogolj- Ženidba(redateljica: Mateja Koležnik); Franz Kafka - Proces (redatelj: Rene Medvešek). Predstava traje sat i 40 minuta, bez pauze; Filip Šovagović- Cigla.

Isječci i najave starijih predstava GDK Gavella - William Shakespeare: Zimska priča; redatelj: David Farr; igraju - Goran Grgić, Zoran Gogić, Slavko Brankov, Dijana Bolanča, Barbara Nola, Pjer Meničanin, Nenad Cvetko, Robert Ugrina, Slavica Knežević, Đorđe Kukuljica, Marina Nemet, Jelena Miholjević, Damir Markovina Natalija Đorđević...; premijera: 22. 5. 1998; posljednja izvedba - 10. 6. 2000; ukupno - 33 izvedbe; Filip Šovagović: Ptičice; redatelj : Ozren Prohić; glume - Boris Svrtan, Ranko Zidarić, Enes Vejzović, Predrag Vušović/Filip Šovagović, Zoran Gogić, Slavica Knežević, Bojana Gregorić Vejzović/Anja Šovagović Despot, Sreten Mokrović i Ankica Dobrić; Premijera - 6. 5. 2005; posljednja izvedba - 10. 10. 2011; ukupno - 100 izvedbi; radnja - Drama kojom autor nastoji pobjeći od hrvatske svakodnevice i kao da prateći skupinu zatvorenika, koji u zatvoru žele osnovati bend, nazvan "Ptičice," pokušava nabrojiti što više toga, što u našem "sada" i "ovdje" nije dobro. Maksim Gorki: Malograđani; režija - Paolo Magelli; glume: Boris Svrtan, Ksenija Pajić, Tena Nemet Brankov, Živko Anočić, Janko Rakoš, Enes Vejzović, Ivana Roščić/Anja Đurinović Rakočević, Barbara Nola, Ranko Zidarić, Jelena Miholjević, Bojana Gregorić Vejzović, Ivan Grčić/Nenad Cvetko; prevoditeljski suradnici na predstavi - Ivan i Nina Silobrčić; premijera - 4. 10. 2019; posljednja izvedba - 11. 3. 2020; ukupno - 20 izvedbi; radnja - Naglasak je na roditeljima koji previše očekuju od svoje djece, što dovodi do djetetovoga bijega iz roditeljskoga doma, i riječ je o ljudima koji očekuju promjene, međutim, izbjegavaju ih. Naslov je intrigantan i polemičan, a predstava donosi sliku malograđanštine i likove koji utjelovljuju takve ljude. Malograđani su prema jednoj od definicija pripadnici građanstva koji nisu sposobni za javnu djelatnost izvan svog izravnog interesa i ugode. Vrlo "živ" mentalitet, prisutan i u našem društvu, takvi su ljudi uskogrudni, isključivi, žive unutar nekih svojih zamišljenih granica, zastupnici su brojnih podjela... u potrazi su za vjerom, ljubavlju, i smislom, a u tom se dijelu može povući paralela s kultnom predstavom naziva "Mjesec dana na selu." Tekst Ivane Sajko, prema Gustaveu Flaubertu: Gospođa Bovary; režija: Saša Božić; igraju: Jelena Miholjević, Igor Kovač, Sven Medvešek, Filip Križan, Nikola Baće, Franjo Dijak i Ivan Grčić; premijera - 16. 9. 2016; posljednja izvedba - 6. 2. 2020; ukupno - 64 izvedbe; radnja - fabula ostaje više - manje nepromijenjena, kao i likovi. U predstavi je glavni lik prikazan kao žena, u kojoj se svaka današnja žena može prepoznati, predstava je puna pokreta i glazbe. U tekstu Ivane Sajko, Emma je opsjednuta cipelama. Sadržaj je poznat i ironičan. "On je volio nju, a ona nekog drugog. On je ipak volio nju, a ona nekog trećeg. On je i dalje volio nju, no ona nekog četvrtog, a taj nije ni postojao." Tim riječima, mladi Justin, nesretno zaljubljen u gospođu Bovary započinje dramu mlade autorice Ivane Sajko. Dino Pešut - Stela, poplava; redateljica: Selma Spahić; glume: Jelena Miholjević, Tena Nemet Brankov, Ksenija Pajić, Filip Križan, Darko Stazić, Marko Petrić, Igor Kovač i Sven Šestak; u predstavi se koristi stroboskopsko svjetlo, traje sat i pol, bez pauze; premijera - 16. 3. 2019; posljednja izvedba - 27. 12. 2019; radnja: Predstava govori o sarajevskoj glumici Steli, jugoslavenskoj zvijezdi, s kojom nakon dodjele nagrada dolazi razgovarati novinarka Radnja se odvija u hotelskoj sobi, u kojoj se lica spotiču i udaraju jedni o druge, jer ne mogu voljeti i biti voljeni, što rezultira sukobima likova, pri čemu nalikuju na boksače. Na kraju predstave prodire voda, koja ispire baš sve pred sobom. Ta voda simbolizira: suze, rijeku, kišu i ocean, a njena su lica poput nas: "mali mokri bogovi nasukani na obalu." To je predstava posvećena glumi kazalištu, pogrešnim odabirima i usamljenosti; A. P. Čehov: Tri sestre; režija - Slobodan Unkovski, glumci: Ozren Grabarić, Bojana Gregorić Vejzović, Ivana Roščić, Anja Đurinović Rakočević, Nataša Janjić Medančić, Jelena Miholjević, Dijana Vidušin, Hrvoje Klobučar, Ranko Zidarić, Sven Šestak, Filip Šovagović, Biserka Ipša, Ingeborg Apelt... Predstava traje tri sata s pauzom; prva izvedba: 2014. godine, posljednja izvedba: 2018. godine; ukupno: 58 izvedbi; A. P, Čehov: Platonov ili drama bez naslova; režija: Samo M. Strelec; igraju: Bojana Gregorić Vejzović, Hrvoje Klobučar, Dijana Vidušin, Zoran Gogić, Filip Križan, Dragoljub Lazarov, Ivana Roščić, Filip Šovagović, Siniša Ružić, Janko Rakoš, Sven Šestak, Živko Anočić, Perica Martinović i Ranko Zidarić; premijera - 20. 4. 2012; posljednja izvedba - 12. 6. 2013; ukupno - 18 izvedbi; Janusz Glowacki - Četvrta sestra, redatelj: Samo M. Strelec, glumci: Jelena Miholjević, Bojana Gregorić Vejzović, Nataša Janjić Medančić, Dubravka Miletić, Nenad Cvetko, Siniša Ružić, Boris Svrtan, Ozren Grabarić... premijera - 15. 4. 2007; posljednja izvedba - 28. 9. 2015; ukupno: 81 izvedba; Dubravko Mihanović - Prolazi sve; režija: Oliver Frljić; glume - Jelena Miholjević, Ksenija Pajić Antonija Stanišić Šperanda, Enes Vejzović Janko Rakoš, Barbara Nola, Amar Bukvić, Dijana Vidušin, Sven Medvešek, Ivana Roščić, Filip Križan. Premijera - 7. 1. 2012; posljednja izvedba - 28. 12. 2013; ukupno - 52 izvedbe; Viktorija Nikiforova - U ime novca, režija: Dražen Ferenčina; glume: Hrvoje Klobučar, Dijana Vidušin, Ksenija Pajić, Ranko Zidarić, Ivana Roščić, Ana Kvrgić, Dražen Kuhn, Pero Kvrgić, Perica Martinović i Nenad Cvetko; Premijera - 11. 5. 2013; Posljednja izvedba - 12. 3. 2014; ukupno - 15 izvedbi; Henrik Ibsen - Peer Gynt; režija - Aleksandar Popovski; glume - Ozren Grabarić, Alma Prica, Dijana Vidušin, Nataša Janjić Medančić, Ivana Roščić, Ksenija Pajić, Nenad Cvetko, Sven Šestak, Hrvoje Klobučar, Mladen Vasari, Darko Milas/ Božidar Boban, Ranko Zidarić i Filip Šovagović; premijera - 11. 3. 2010; poslijednja izvedba - 13. 6. 2012; ukupno - ukupno - 32 izvedbe; Renato Baretić: Osmi povjerenik; režija, dramatizacija i koreografija - Saša Anočić; glumci - Janko Rakoš, Enes Vejzović, Ranko Zidarić, Hrvoje Klobučar, Barbara Nola, Sven Medvešek, Antonija Stanišić Šperanda, Ivana Roščić/Ivana Bolanča, Sven Šestak, Đorđe Kukuljica, Slavica Knežević; Predstava traje tri sata, premijera - 8. 11. 2013; posljednja izvedba - 17. 6. 2016; ukupno - 39 izvedbi; William Shakespeare: San ivanjske noći; režija - Slobodan Unkovski; igraju: Ksenija Pajić, Hrvoje Klobučar, Franjo Dijak, Janko Rakoš, Bojana Gregorić Vejzović, Sven Šestak, Nataša Janjić Medančić, Nenad Cvetko, Ozren Grabarić, Đorđe Kukuljica, Filip Šovagović, Pero Kvrgić...; premijera - 21. 12. 2007; posljednja izvedba - 28. 9. 2015; ukupno - 144 izvedbe;

Voltaire : Candide ili optimizam; režija: Krešimir Dolenčić; igraju - Enes Vejzović, Nataša Janjić Medančić, Duško Valentić, Jelena Miholjević, Siniša Ružić, Franjo Dijak, Ankica Dobrić, Barbara Nola, Janko Rakoš, Mirjana Majurec, Đorđe Kukuljica; Predstava traje sat i 35 minuta; premijera - 5. 4. 2013; posljednja izvedba - 16. 6. 2016; ukupno - 44 izvedbe; Pedro Calderon de la Barca - Život je san; režija - Rene Medvešek; igraju - Darko Milas, Franjo Dijak, Sven Medvešek, Dijana Vidušin, Ozren Grabarić Nataša Janjić Medančić, Hrvoje Klobučar, Sven Šestak...; premijera - 2. 4. 2009; posljednja izvedba - 2. 7. 2013; ukupno - 71 izvedba; Miroslav Krleža: Leda; glumci: Ozren Grabarić, Bojana Gregorić Vejzović, Jelena Miholjević, Mirela Videk Hranjec, Janko Rakoš, Franjo Dijak...; Premijera - 14. 1. 2011; posljednja izvedba - 15. 6. 2015; ukupno: 69 izvedbi; Ivan Vidić - Dolina ruža; Režija: Krešimir Dolenčić; Igraju - Sven Medvešek, Anja Šovagović - Despot, Judita Franković, Iva Visković, Filip Križan, Enes Vejzović, Barbara Nola, Zoran Gogić...; Premijera - 22. 4. 2010; Posljednja izvedba - 3. 6. 2011. Ukupno - 23 izvedbe; Marin Držić: Dundo Maroje; redatelj - Marco Sciaccaluga; igraju - Žarko Savić, Amar Bukvić, Ivana Roščić, Ozren Grabarić, Sven Šestak, Enes Vejzović, Dijana Vidušin, Nataša Janjić Medančić, Slavica Knežević, Hrvoje Klobučar, Zoran Gogić, Franjo Dijak...; Premijera - 15.9. 2011.; posljednja izvedba -6. 6. 2012; ukupno - 33 izvebe; F. M. Dostojevski: Zločin i kazna; režija: Robert Sviben; glume - Darko Milas, Franjo Dijak, Ingeborg Appelt, Jelena Miholjević, Nela Kocsis, Ivana Bolanča, Perica Martinović, Ozren Grabarić, Anja Šovagović Despot, Siniša Ružić, Živko Anočić, i Nenad Cvetko; Predstava traje tri sata, s pauzom; premijera - 22. 4. 2013; posljednja izvedba - 19, 9. 2013;

Teatar Gavran: Pandorina kutijica: glume - Mladena Gavran, Ivica Jončić i Željko Duvnjak. Predstava traje 90 minuta. Pacijent doktora Freuda, Najluđa predstava na svijetu (glumica i redateljica: Mladena Gavran ), Paralelni svjetovi (premijerno izvedena 2010.godine u HNK-Osijek): Psihijatrica Vera zaljubljuje se u svog pacijenta Adama. Zbog toga odbija otići sa suprugom u Dublin, kao i njegovu prosidbu. Suzana, Adamova supruga, sveučilišna profesorica, također je zaljubljena, u Adamova prijatelja Toma. Glumica Sandra Lončarić, dobila je nagradu hrvatskog glumišta, za najbolju žensku ulogu u drami, kao i Robert Raponja, za režiju; Sladoled: vrsta - komedija; (Glume: Mladena Gavran i Ana Vilenica). Kazališni monolozi dostupni na digitalnoj platformi Teatra Gavran: Parovi: kazališni monolog izvodi Sara Moser; Kad umire glumac: kazališni monolog izvodi Jakov Bjelica; " Kad umire glumac, umiru sve moguće podjele uloga u kojima je još mogao zaigrati, gase se čak i reflektori koji nikada nisu bili upaljeni, kad umire glumac otkazuju se sve predstave koje nikada nisu ni bile zakazane"; Sve o ženama - monolog iz predstave izgovara Katarina Arbanas; Pivo - monolog iz predstave izgovara Jakov Gavran; Petra Kurtela, Ljubomir Simović - Čudo u Šarganu; Davor Kovač, Goethe, Faust (montaža teksta i Klaus Mann, Mephisto; Parovi, monolog izgovara Mladena Gavran; Shakespeareov Hamlet, monolog govori Vedran Komerički.

Gradsko kazalište Požega:

Vjenčani list, glume: Mirna Medaković Stepinac, Robert Ugrina, Tatjana Bertok Zupković, Ivan Vukelić, Ankica Ivanković, Ivan Grčić. Redatelj: Damir Mađarić. Ivica i Marica: klasik braće Grimm o bratu i sestri koji se izgube u šumi, gdje ugledaju kućicu napravljenu od slatkiša.Te slatkiše izrađuje gospodin Keksić, koji za vješticu radi najteže poslove. Inače, želi otvoriti slastičarnicu. Djeca se nađu u šumi, tražeći očeva poslodavca, kojeg žele nagovoriti da ga zadrži na poslu.

HNK-Osijek

Zašto se muhe lijepe na "ono"(monodrama: Mira Perić Kraljiik): Premijera je bila održana 2009.godine. Predstava govori o četiri žene koje dijele strast prema vlasti i moći, pri čemu ne razumiju kolika je cijena toga. Jedna glumica utjelovljuje: Nadeždu Staljin, Evu Barun, Jovanku Broz i kazališnu glumicu, nezadovoljnu uvjetima rada, u kazalištu, u kojemu bi trebala odigrati predstavu.

HNK-Varaždin:

Nora danas, Volim Njofru, Buba u uhu, Von Lamot od Mača; Mihail Bulgakov, režija: Želimir Mesarić, Enciklopedija izgubljenog vremena, Ljepotica iz Leenanea(Martin McDonagh): U predstavi nastupaju- Hana Hegedusić, Gordana Slivka, Robert Plemić, Ivica Pucar. Dječja i lutkarska scena: Luko Paljetak- Miševi i mačke naglavačke(redatelj: Ladislav Vindakljević. Glume: Mirjana Sinožić, Sunčana Zelenika Konjević, Hana Hegedušić, Beti Lučić, Matija Kezele, Filip Eldan, Nikša Eldan; Tramvaj zvan žudnja- Tennesse Williams, Bijeli klaun, Filoktet(jedna od sedam Sofoklovih sačuvanih tragedija.), redatelj: Ozren Prohić, uloge: Stojan Matavulj, Ljubomir Kerekeš, Sunčana Zelenika Konjević...; na početku tragedije, Neoptolem, Ahilejev sin, dolazi s Odisejem na pusti otok Lemnos. Tamo Neoptolem mora bridobiti luk za osvajanje Troje(Odisej ga upućuje.) Luk, već deset godina ima ratnik Filoktet. On misli da su ga njegovi suborci, zajedno s Odisejem izdali, nakon što su ga ostavili. Miroslav Krleža: U agoniji(glume: Ivica Plovanić, Jagoda Kralj Novak, Marija Krpan, Marinko Prga, Darko Plovanić, Nikolaj Popović. režija, dramaturgija i scenografija: Petar Veček, kostimografkinja: Ida Posavec Križ, odabir glazbe: Nataša Maričić. Drama u tri čina iz 1928.godine. Uz Ledu i Gospodu Glembajeve, dio je "Glembajevskog ciklusa", Krležine dramske trilogije. Ranko Marinković: Glorija(redatelj: Damir Zlatar Frey, koprodukcija s Istarskim narodnim kazalištem u Puli.) Glume: Helena Minić Matanić, Ivica Pucar, Jan Kerekeš, Robert Ugrina, Mijo Pavelko... Podnaslov drame: Mirakl u šest slika; Radnja se odvija u jednoj otočkoj izoliranoj župi. Glavni ženski lik je troimen. Rodnoga imena Jagoda, odaziva se na ime Magdalena, dok je u otočkoj župi časna sestra, a na ime Glorija, odazivala se, dok je bila cirkuska umjetnica. Za vrijeme boravka u župi, don Jere(Jerko, Jeronim), zaljubi se u nju. Isprva se pokušava oduprijeti, govoreći mu da bi se mogla naći u neprilici, zbog njihova poljupca, jer je redovnica. Prilikom jednog razgovora s don Jeretom, časna Magdalena mu laže da svog oca, koji je dolazi tražiti u župu, nije vidjela dvije godine. Don Jere, postavlja časnu Magdalenu(Gloriju) na oltar, umjesto kipa Bogorodice, i laže njenu ocu, govoreći mu da mu kći nije u župi. Don Zane, iz ispovjedi časne Magdalene, saznaje za ljubav mladog svećenika i nje. Nakon toga, časna Magdalena, s ocem odlazi iz župe i vraća se u cirkus, gdje opet, postaje Glorija. Tamo je prije nastupa posjeti don Jere, govoreći joj da je obolio na živce i preuzeo biblioteku. Također joj govori da je don Zane postao župnik, što je oduvijek bila njegova želja. Glorija Flesh, kako su je zvali na poslu u cirkusu otjera ga, jer je publika čekala njen nastup. Don Jere nakon toga ostaje sam, i za nekoliko sekundi začuje vrisak i čudan popratni zvuk. Glorija se ubila.

Miroslav Krleža: Na rubu pameti(monodrama: Dragan Despot: u sklopu dramskoga programa HRT-a.) "Poslanstvo je gluposti po svoj prilici svemirsko. Ljudska glupost je nebeska sila, koja djeluje kao teža, ili kao svjetlost, kao voda, i uopće, kao svemirski elemenat".

Držić M: Dundo Maroje: "Triba se s brijemenom akomodavat"; 10.7.2020. Svecano otvorenje Dubrovačkih ljetnih igara(ambijentalno kazalište), HRT1- prijenos u 21:05h; 29.8.2020. Svecano otvorenje 67.pulskog filmskog festivala, HRT1- snimka u 21.55h; prvi pulski filmski festival održan je 1954.godine. U selekciji ovogodišnjeg festivala tri filma, u naslovu imaju žensko ime. Filmovi- Mare, Mater, Tereza 37 Glas, Ribanje i ribarstvo, Ideš? Idem; manjinske koprodukcije- Pijavice, Sin, Korporacija, Grudi, Svi protiv svih, Agina kuca, Bosonogi car, Otac; 29.8.2020. Sunčana strana Prisavlja: Simfonijski orkestar HRT-a izvodi Moriconea i najbolju filmsku glazbu, HRT3- snimka koncerta u 21.00h: Titanic, Kum, Hary Potter, Pirati s Kariba, Enio Moricone- skladatelj kojem je posvecena večer filmske glazbe: Bilo jednom u Americi, Misija, Dobar, loš, zao...

15.5.2021, HRT2- prijenos u 14.51h, bez bublike; Dan HRT-a; dodjela godišnjih nagrada; 95 godina radija, 65 godina televizije.

Teatar Exi:

Stilske vježbe: režija: Tomislav Radić, uloge: Pero Kvrgić, Lela Margitić; HRT-ova snimka predstave, prikazana povodom 35.godišnjice izvođenja. U duhovitoj predstavi, sudjeluju On i Ona, likovi muškarca i žene, koji duhovito komuniciraju, opisuju gužvu i ljude, koje promatraju, u tramvaju, broj 11. Rade duhovite grimase, pokrete, imitacije...

KNAP:

Luda pa volim- stand-up komedija o srazu muško-ženskih svjetova. Glumi: Jadranka Krajina, režija: Morana Foretić; Borivoj Radaković: Amateri, redatelj: Petar Veček, asistent redatelj: Mario Kovač. Društveno angažirana crna komedija, u kojoj Stela, Kuka, Krap i Grga, ulaze u zajednički projekt. Pokušavaju snimiti film "Made in Croatia", nadajući se da bi ih to snimanje moglo izvući iz financijske propasti. Snimanje filma, ne odvija se prema planu, jer su ga svako malo primorani prekinuti. Primjerice, Stela je prostitutka, koju dok bezuspješno pokušava snimiti film, čeka mušterija. Predstava duhovito i ekscentrično govori o siromaštvu. Ninoslav Mrvelj: Osam žena, dramska skupina LUDUS i centra KNAP, redatelj: Christian Jean-Michel Jelžečić; Što se dogodi kada se osam žena nađe u bezizlaznim situacijama? Nino Škrabe: Malo morgen(redatelj: Georgij Paro, glume: Mladen Vasary, Nancy Abdel Sakhi, Žarko Potočnjak, Tomislav Martić): radnja predstave odvija se, u hotelu "Malo morgen", smještenom na opatijskoj rivijeri, u koji je došao, već iskusni kockar. Kockari ili malo morgen, tekst je nastao na temelju Gogoljeve komedije Kartaši iz 1842.koja je bila predložak brojnim filmskim i kazališnim adaptacijama, kao i za istoimenu operu. Rondo(redateljica: Ivana Peroš, glume: Nikolina Ljuboja i Danijel Radečić.

ZKM:

Sada je zapravo sve dobro- crnohumorna satira koja tematizira probleme našega društva, i tiče se sviju nas; Noćni život- predstava u kojoj se postavlja pitanje, je li pobuna u današnje vrijeme moguća, okupljajući ljude različitih staleža. zanimanja i statusa, Riječ je o ljudima koji izražavaju svoje nezadovoljstvo, predstava govori o seksualnosti, golotinji, ljubavi između studentice i profesora, seksu, silovanju, nezaposlenosti, politici, demokraciji, pravu na prosvjed, ravnopravnosti spolova(potlačenost i podcijenjenost žena), obrazovanju(studentska prava...); Thomas Mann- Čarobni brijeg- citat: "Može li se vrijeme pripovijedati? Ono samo, kao takvo, samo po sebi. Ne, ne, uistinu ne bio bi to lud pokušaj, pripovijest koja bi išla, vrijeme je prolazilo, vrijeme je protjecalo, projurilo je vrijeme, i tako dalje, i to valjda nitko pri zdravoj pameti, ne bi mogao nazvati pripoviješću, bilo bi to kao kad bi netko došao na sumanutu ideju da sat vremena drži jedan, te isti ton ili akord, i da to proglasi glazbom. Jer, pripovijest je utoliko slična glazbi, što ispunjava vrijeme, što ga ispunjava kako treba, što ga razrađuje, i čini da nešto u njemu ima, da se s njim nešto događa."; Kako smo preživjele- prema motivima eseja Slavenke Drakulić i pričama glumica. Agota Kristof: Velika bilježnica(redadelj i scenograf: Edvin Liverić), glume: Marica Vidušić, Dora Polić Vitez, Vedran Živolić, Petar Leventić, Dado Ćosić, Anđela Ramljak, Danijel Ljuboja. Kako žiivjeti u ratno doba, najbolje možemo naučiti od djece. Dvojca braće, koji su blizanci, za vrijeme rata ostaju živjeti u bakinoj kući. Otac im je na bojištu, a za majku ne znaju kamo je otišla. Za baku dvojice dječaka, u selu govore da je vještica, jer je navodno otrovala svog supruga. Nakon bakine smrti, braća otkrivaju da je u djedovu grobu zakopano blago koje su naslijedili. Na kraju odbijaju otići iz bakine kuće, s majkom koja se vraća s tek rođenom bebom u naručju. S bojišta im se vraća i otac, s kojim ne žele razgovarati. Eric Kastner: Emil i detektivi(režija i adaptacija: Milan Trenc), prijevod: Gustav Krklec, glume: Nataša Dorčić,, Jasmin Telalović, Damir Šaban, Dora Polić Vitez, Zoran Čubrilo, Filip Nola, Katarina Bistrović Darvaš. Emil vlakom odlazi kod bake u Berlin. Dok spava, čovjek sa crnim šeširom mu krade novac, pričvršćen za kaput. Novac koji mora dati baki, Emil pronalazi, uz pomoć svojih prijatelja.Na kraju, u novinama izlazi članak o Emilovoj potrazi za ukradenim novcem, a čovjek sa crnim šeširom priznaje krađu policiji. Jazmin Sequiera i Luciano Delprato:#radninaslovantigona(režija: Renata Carola Gatica), glume: Anđela Ramljak, Sreten Mokrović, Petar Leventić, Jasmin Telalović, Frano Mašković, Danijel Ljuboja. Suvremena/modernija verzija Antigone, u kojoj od likova iz Sofoklove tragedije sudjeluju Kreont, Antigona i Izmena. Kroz informativne emisije, u predstavi se prati i komentira politička i društvena situacija u Tebi. Izmena, u ovoj perspektivi postaje transrodna osoba(lik Izmene, predstavlja se kao žena, a govori muškim glasom.) Kreont i Antigona brane vlastite svjetonazore i način sukobljavanja s današnjim svijetom. Čvrsti su pri svojim stavovima, toliko da ih to košta vlastita uništenja, kao i uništenja svoje okoline. Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice(redateljica: Lea Anastazija Fleger)- u predstavi u trajanju od 70 minuta, glume djeca i mladi, polaznici dramskog Učilišta ZKM-a. Dječacima nedostaje prostor za igru, stoga se bore protiv Crvenokošuljaša, da bi dobili grund.

GK Komedija:

Miro Gavran/Darko Domitrović- Byron(mjuzikl), Milana Vuković Runjić/Ana Tonković Dolenčić-Ivan Josip Skender: Faraon iz Ilice je mrtav!